Zavičajna zbirka Knjižnice i čitaonice Kutina prikuplja građu vezanu uz područje Moslavine, s posebnim naglaskom na Grad Kutinu s pripadajućim naseljima. Formirana je 1983.g.
NAJSTARIJA KNJIGA U ZAVIČAJNOJ ZBIRCI
Ivan Švear: “Ogledalo Iliriuma” iz 1839.g.
Ivan Švear (Ivanić-Grad, 26.05.1775. – Požeške Sesvete, 12.10.1839.), svećenik i hrvatski povjesničar, autor prve hrvatske povijesti na hrvatskom jeziku.
Za života prikuplja opsežnu povijesnu građu koja se bavi tematikom moguće povezanosti Hrvata, Srba i Slavena s Ilirima. U drugoj knjizi “Ogledalo Ilirie iliti dogodovština …” na 103.str. spominju se 1295.g. gradovi Medved i Garić (1964.g. Muzej Moslavine u Kutini počinje arheološka iskopavanja njegovih zidina i kula, pa je samim time ovaj podatak važan za našu Zavičajnu zbirku).
KORIŠTENJE ZBIRKE
- građa se može koristiti isključivo u čitaonici Knjižnice
- ukoliko knjižnica posjeduje duple primjerke građe, oni se nalaze u općem fondu knjižnice i mogu se posuđivati
- pojedine primjerke građe moguće je fotokopirati
- tematsko pretraživanje na zahtjev korisnika
- građu Zavičajne zbirke moguće je pretraživati pomoću e-kataloga
U ZAVIČAJNOJ ZBIRCI SE PRIKUPLJAJU
- publikacije objavljene u zavičaju
- publikacije autora iz zavičaja koje su objavljene bilo gdje u svijetu (ali i istaknutih pojedinaca koji nisu rođeni u zavičaju, ali su svojim djelovanjem doprinijeli razvoju zavičaja)
- sve što je objavljeno o zavičaju ili njegovim stanovnicima, bez obzira na mjesto objavljivanja
MONOGRAFIJE O KUTINI I OKOLICI
J. BUTURAC: KUTINA – uz 200. obljetnicu župne crkve
(Dodatak: Obilazak Moslavine)
Kršćanska sadašnjost, Zagreb: 1977.
Izdaje: Župni ured Kutina i KS Zagreb
Predgovor je napisao Željko Slonjšak, kutinski župnik. U uvodu autor knjige je napisao: Mi svoj povijesni prikaz ograničavamo prostorno na Kutinu i njezinu bližu okolicu, a vremenski na razdoblje kada se Kutina prvi put spominje u povijesti pa do danas. Radi lakšeg pregleda dijelimo povijest Kutine u tri dijela:
I. razdoblje obuhvaća vrijeme od g. 1256.-1552.,
II. razdoblje kreće se od 1552.-1687., tj. u doba turskoga ratovanja i vladanja doba,
III. razdoblje od 1687.-1974. obuhvaća novije i sadašnje doba
KUTINA I OKOLICA,
Zagreb,1980.
Biblioteka „Male turističke monografije“, broj 46
Tekst: prof. Marko Bedić, Vladimir Ilijaš, Rudolf Krznarić, dipl. oec. Savo Mandić, prof. Rastko Pražić, dipl. oec. Josip Tropčić, Nedeljko Vukić
Izdavač: Turističko društvo „Garić“ Kutina
Fotografije (65): Alojz Miler, Stjepan Ninković, Branimira Sterle i Arhiva „Turistkomerca“
Urednici: prof. Ana Ivelja i prof. Katarina Milanović
Iz sadržaja: U dvije knjižnice (Kutina, Popovača) ima blizu 40 000 knjiga. Osim toga, djeluje i pokretna knjižnica koja doprema knjige u desetak
sela i nekoliko OUR-a… U okviru Sveučilišta aktivno je i lutkarsko kazalište.
KUTINA,
Zagreb, 1986.
Započinje akrostihom Dragutina Pasarića posvećenim Kutini:
“Krošnje sljubljene. Koraci kraj stoljetnih kestenova.
Uz „zebru“, kočija seoska. Smjena trijemova i betona.
Trg. Vreva pred poštom. Automobili. Treptaj semafora.
Izlozi. Svratišta moslavačka. Muzej pod granama bora.
Nafte dah. Susreti na mostu. Dječaci u potok zagledani.
Akordi s lokalnog radija. Trenuci dragi, užurbani…”
Tekst: Josip Tropčić; Snimatelji: Ante Zubović (91 snimak), Alojz Miler, Stjepan Ninković Nina, Arhiv TD „Garić“, Arhiv Muzeja Moslavine;
Redakcija: Stjepan Balog, Đuka Butina, Ivica Horvat, Vladimir Ilijaš, Ana Ivelja-Dalmatin, Katarina Milanović, Dragutin Pasarić, Rastko
Pražić, Josip Tropčić i Slobodan Žalić; Glavni i odgovorni urednik: Vladimir Ilijaš
KUTINA,
Zagreb, 1994.
…Neka Vam ova fotomonografija bude poticaj za češće susrete s našim gradom i njegovom okolicom s kojom ukupno broji 25 000 stanovnika. Kutina Vam se istodobno otvara svojom baroknom crkvom i moslavačkom drvenom arhitekturom kao mjesto neodoljive starine, a s novim vertikalama opet kao suvremeni grad koji se reklamnom svjetlošću upućuje budućnosti…, napisao je uvodno gradonačelnik Vladimir Rupčić.
Izdavač: Turistička zajednica grada Kutine; Za izdavača mr.Vladimir Barbić; Tekst: Dragutin Pasarić; Fotografije: Alojz Miler,Arhiv Turističke zajednice grada Kutine; Urednik: Vladimir Ilijaš; Likovni urednik i suradnik fotografa: Predrag Lešić; Redakcijski odbor:mr. Vladimir Barbić, Ivan Gračaković, Vladimir Ilijaš, Predrag Lešić,Slavica Moslavac, Dragutin Pasarić, Velimira Toth Prosoli.
FOTOMONOGRAFIJA KUTINE,
drugo izmijenjeno izdanje – 1997.
Svi su podatci o knjizi identični prvom izdanju knjige, osim što su u uređivačkom odboru dva nova člana: Mladen Mitar i Vladimir Mičetić.
Fotografije: Alojz Miler, Predrag Lešić, Vladimir Ilijaš, Mladen Mitar, Slavica Moslavac, Vladimir Horvat i dr. Martin Schneider
KUTINA: povijesno-kulturni pregled s identitetom današnjice
Ogranak Matice hrvatske Kutina, 2002. (560 str., urednik: Dragutin Pasarić)
Tijekom proteklih godina nekoliko je institucija i udruga grada Kutine objavilo više kvalitetnih fotomonografija te naslova vezanih uz razvoj gospodarstva, školstva, crkvene prošlosti, vatrogastva i sporta, te dalo potporu objavi tema iz Domovinskog rata.Za razliku od tih izdanja, monografija Kutina utemeljena je na istraživanjima autora iz zavičajne sredine, ali i znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu, te više instituta među kojima je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar dao glavnu suradničku potporu sociološkim istraživanjima koja nude i zanimljiva promišljanja o budućnosti tog kraja. Monografija Kutina — povijesno-kulturni pregled s identitetom današnjice prva je koja cjelovitije govori ne samo o prošlosti i sadašnjosti Kutine nego i šireg kutinskog kraja… (Sandra Cekol, „Vijenac“ br. 240, 15. svibnja 2003.)
Dragutin Pasarić: REPUŠNICA, reportažni zapisi
Repušnica, 1981.
(Urednik: Ante Juretić; Za izdavača: Juraj Lisak;Tisak: Narodna tiskara i knjigovežnica Kutina)
Knjiga reportažnih zapisa novinara Dragutina Pasarića o njegovom rodnom selu Repušnici (općina Kutina) plod je zajedničke želje društveno-političkih organizacija mjesta i autora…, napisao je Ante Juretić, urednik knjige.
REPUŠNICA
U suradnji s mjesnim institucijama i udrugama priredio Dragutin Pasarić (Kutina, Spiritus movens, d.o.o., 2007.)
Saznaje se nešto više o članovima Hrvatske čitaonice u Kutini, repušničkim učiteljima: Konradu Leušteku (uredniku „Moslavačkog glasnika“ 1907. g. i prvom repušničkom učitelju), vjeroučitelju od 1915. g. kutinskom kapelanu Vjekoslavu Benčiću i Evi Tičak (1926. dolazi iz Osijeka u Repušnicu, a 1940. premještena u Kutinu.). 1913. godine Mato Gec (član Hrvatske narodne čitaonice od 1920. g.) viđeniji gospodar sela, školskoj mladeži IV. godišta darovao je deset kompleta (u svakom kompletu po šest primjeraka) Pučke prosvjete.
Ivan Masnec: ILOVA – selo moje
Ilova, Kulturno-umjetničko društvo „Ilova“, 2003.
Ivan Masnec sadržaj knjige zaustavio je u godinama svog djetinjstva (do konca 50-ih prošlog stoljeća). To je ono doba kada se za život oblikuju najiskrenije slike i poruke života. Poručio je i podučio kao prof. pedagogije, priznat i poznat na kulturnoj sceni kutinskog kraja (glumac-amater, član folklornog društva, svojedobno predsjednik Ogranka Matice hrvatske Kutina), kako se poštuje u sjeni tvorničkih dimnjaka i ne zaboravlja baština vlastitog rodnog dvorišta…, napisao je Dragutin Pasarić o autoru pod naslovom „Više od vlastitih uspomena“.
Vrlo vrijedna građa o našem kutinskom zavičaju su „Zbornici Moslavine“, nakladnika Muzeja Moslavine Kutina.
