Da Vas podsjetimo – Pravila za konstituiranje HRVATSKE ČITAONICE u Kutini postoje od 2. kolovoza 1884. godine.
Koliko je stara današnja KNJIŽNICA I ČITAONICA KUTINA ?
Hm ! Izračunajte sami.
Tijekom godina kutinska knjižnica i čitaonica mijenja nazive i sjedišta:
1911.godine napisana su još jedna pravila te po njima saznajemo da je tadašnji naziv knjižnice glasio : HRVATSKA GRAĐANSKA ČITAONICA.
1919. godine HRVATSKA NARODNA ČITAONICA bila je smještena u najstarijoj kutinskoj ulici, Crkvenoj, koja je izgledala ovako:
Zadaci su joj bili : « stanovništvu omogućiti praćenje novina i časopisa « te posuđivanje (oko sto svezaka) knjiga. Knjižnica u Kutini danas posjeduje autentični « Blagajnički dnevnik « Hrvatske narodne čitaonice iz 1919. g. koji sadrži popis njenih članova, podatke o korištenju građe… Knjiga je zaključena 1940. godine.
1955. godine GRADSKA KNJIŽNICA je smještena u podrumskom prostoru Doma kulture. Raspolaže s 2075 svezaka knjiga, koje koriste 389 stalnih članova. Ne postoje još uvijek Inventar knjige, već popisi s osnovnim podacima.
Unutrašnjost Gradske knjižnice :
Od 1956. godine u Gradskoj knjižnici je zaposlena prva knjižničarka, Margita Kabelka.
Slijedećih godina počinje s radom pokretna knjižnica po okolnim mjestima.
1962. godine knjižnicom rukovodi Ankica Kosanović. Novi naziv knjižnice je: SAMOSTALNA BIBLIOTEKA. U Samostalnoj biblioteci prvo se prišlo inventarizaciji cjelokupnog knjižnog fonda. Uvodi se svrstavanje knjiga po Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji.
1964. godine knjižnica je pripojena Narodnom sveučilištu u čijem se sastavu nalazila do 31.12.2005.godine.
1978. godine podrumski prostor Doma kulture zamijenjen je novim da bi se mogli odvijati svi sadržaji koje knjižnica nudi svojim korisnicima.
Tijekom domovinskog rata Knjižnica i čitaonica ne prekida rad, djeluje usprkos čestim (danima stalnim) uzbunama za zračnu i ostale opasnosti. Knjižnica sa svojim sadržajima postaje utočište mnogim ljudima izbjeglim iz svojih domova. Građani Kutine odazvali su se akciji prikupljanja knjiga za sasvim uništenu knjižnicu u Vinkovcima. Osnovana je i knjižnica Hrvatske vojske u Kutini.
1997. godine Knjižnica ima knjižni fond od 30.166 svezaka.
Početkom 1998. godine Knjižnica i čitaonica preseljena je u preuređenu samostalnu zgradu u centru grada.
Za sve vrijeme postojanja Knjižnica i čitaonica Kutina ispunjavala je zadatke koji su joj namijenjeni.
2006. god. obilježavaju STATUSNE PROMJENE – SAMOSTALNOST USTANOVE
Zakonom o knjižnicama istaknuta je obveza o osnivanju narodnih knjižnica kao samostalnih javnih ustanova.
Gradsko vijeće Grada Kutine na svojoj 5. sjednici održanoj 24. studenog 2005. godine donijelo je Odluku o izdvajanju knjižnično-čitaoničke djelatnosti iz sastava Pučkog otvorenog učilišta Kutina i osnivanju javne ustanove : KNJIŽNICA I ČITAONICA KUTINA.
Knjižnica je preuzela od POUK-a knjižničnu građu, prostor, opremu i sredstva za rad, stručno osoblje (pet djelatnica) i pomoćno osoblje (jedna čistačica). Do imenovanja ravnatelja za privremenog ravnatelja imenovana je Jadranka Del Ponte. Iza ove Odluke Gradskog vijeća slijedilo je prilično naporno razdoblje. Trebalo je razabrati slijed koraka i radnji, pravnih i stručnih. Nakon svih obavljenih radnji, Trgovački sud u Sisku 10. siječnja 2006. godine donio je Rješenje o osnivanju javne ustanove pod nazivom: KNJIŽNICA I ČITAONICA KUTINA.
Nakon donošenja Statuta Knjižnice, Gradsko vijeće Grada Kutine na 9. sjednici (25. svibnja 2006. godine) donijelo je odluku o imenovanju Upravnog vijeća Knjižnice i čitaonice Kutina i to:
– kao predstavnici osnivača Grada Kutine imenovani su : Dragutin Pasarić, prof. i Katarina Brkić, prof.
– ispred Knjižnice i čitaonice Kutina : Katica Budić, dipl. knjižničar
Od 13.lipnja donijeta je odluka da se za predsjednika Upravnog vijeća imenuje D. Pasarić s mandatom od četiri godine. Prema Statutu Knjižnica je do kraja godine donijela i sve ostale pravne akte.
