(Newark/New Jersey, 19.03.1933. – New York, 22.05.2018.), američki prozaist preminuo je od zastoja srca u 85. godini života.
Nakon studija predavao na Sveučilištu u Chicagu. Pozornost je privukao već svojom prvom knjigom, zbirkom pripovjedaka Zbogom columbus (1959.), duhovitim i pronicavim prikazom studenstskog života i židovske obitelji iz srednje klase. Romanom Pisac iz sjene (1979.), o ambicioznom i kontroverznom mladom piscu N. Zuckermanu, započinje romansku trilogiju nastavljenu djelima Oslobođeni Zuckerman (1981.) i Sat anatomije (1983.), u kojima opisuje njegov daljnji život. U tim a i kasnijim djelima domišljato tematizira odnos autobiografije i fikcije potvrđujući ujedno svoj osjećaj za dijalog i sklonost prikazu seksualnih i ljubavnih preokupacija.
Na Američku pastoralu (1997.), roman o američkom društvu u razdoblju Vijetnamskog rata 1960-ih, nadovezuje se Udala sam se za komunista (1998.), o razdoblju makartizma, te Ljudska mrlja (2000.), o dominaciji političke korektnosti u američkom društvu 1990-tih. Tvoreći svojevrsnu trilogiju, ta djela daju pronicavu i gorko satiričnu sliku poratne Amerike u kojoj su životi pojedinaca određeni sudbinom nacije te potvrđuju autorov status kao jednog od najistaknutijih suvremenih američkih romanopisaca.
1998. godine dobiva Pulitzerovu nagradu za roman Američka pastorala.
