Virginia Woolf engleska je spisateljica rođena 25. siječnja 1882. godine u Londonu. Njezina obitelj bavila se književnošću tako da je odrasla u tom ozračju. Otac Sir Leslie Stephen bio je poznati filozof i kritičar, a kum joj je bio poznati američki pjesnik Russell Lowell.
Za vrijeme života svoga oca, stekla je dobro obrazovanje. Nakon što je on umro, s braćom i sestrama preselila se u londonski Bloomsbury. Tamo su se okupljali svi poznati pripadnici engleskog kulturnog i javnog života.
Godine 1912. Virginia se udaje za izdavača, pisca i društvenoga aktivista Leonarda Woolfa. Uskoro objavljuje svoj prvi roman, “The Voyage Out” (1915), koji nije donio veći kreativni proboj, ali je postavio neke od njenih dominantnih tema i vidova izričaja: lirski pristup zbilji i introspekciju u analizi fluktuirajućih stanja ljudske (posebice ženske) psihe. Virginia Woolf i njezin suprug osnivaju Hogarth Press, nezavisnu nakladničku kuću koja je objavljivala njihova djela, kao i djela nekih drugih pisaca, primjerice T. S. Eliota.
Poslije još dva romana – “Noć i dan” (1919) i “Jakovljeva soba” (1922), slijede njezina najvažnija djela: romani “Gospođa Dalloway” (1925), “Svjetionik” (1927), “Valovi” (19319 te zbirke eseja i književnih kritika, “Vlastita soba” (1929) i “Tri gvineje” (1938). Njezin pozniji rad uključuje konvencionalniji roman “Godine” (1937) te posljednje veliko ostvarenje, roman “Među činovima” (1941).
Već u eseju Moderna proza najavljuje novi stav prema pisanju romana i viziju romana budućnosti koji se bavi sitnim pojedinostima svakidašnjeg života:
„Život… je blistava aureola, poluprozirna ovojnica što nas obavija od ishodišta svijesti pa do njena kraja. Nije li zadaća romanopisca prenositi taj promjenjivi, taj nepoznati i neograničeni duh, kakva god odstupanja i zamršenosti on možda očituje, sa što manje primjesa stranog i izvanjskog? Nije li riječ o tome da se tek zalažemo za hrabrost i iskrenost: želimo reći da je prava građa proze nešto drukčija no što nam ustaljeni običaji nalažu da vjerujemo“
Virginia Woolf od djetinjstva je bolovala od mentalne bolesti, danas se vjeruje da je patila od bipolarnog poremećaja. Iznenadna smrt majke 1895. godine, kad je Virginia Woolf imala 13 godina, i dvije godine kasnije i smrt polusestre Stelle, izazvali su prvi u nizu njezinih živčanih slomova. Bila je hospitalizirana nekoliko puta. Duševna bolest razlog je i zašto je 28. ožujka 1941. počinila samoubojstvo – u džepove kaputa natrpala je kamenje i utopila se u rijeci Ouse, kraj imanja u Rodmellu u Sussex.
