ORWELL, George

Orwell, George (pravo ime Eric Arthur Blair), engleski književnik (Montīhāri, Bengal, Indija, 25. VI. 1903 – London, 21. I. 1950).
Autor je romanâ, autobiografskih proza, esejâ i novinskih članaka; novinar (1941–43) na BBC-u. Kao sin kolonijalnoga službenika, prema tradiciji je, radi školovanja, zarana bio odveden u Englesku. Ondje se kao stipendist školovao na elitnom koledžu Eton, gdje je razvio antipatiju prema engleskom klasnomu sustavu, o čem svjedoči njegov esej Takve, takve bjehu radosti (Such, Such Were the Joys, 1953).

Nastavljajući obiteljsku tradiciju, otišao je u Burmu, gdje je (1922–27) služio u kolonijalnoj policiji. No revoltiran kolonijalnim imperijalizmom, napustio je službu te potom živio u Parizu i Londonu kao skitnica i fizički radnik, što je opisao u autobiografskoj prozi Nitko i ništa u Parizu i Londonu (Down and Out in Paris and London, 1933). Svoje kolonijalno iskustvo opisao je u romanu Burmanski dani (Burmese Day, 1934) te zbirci eseja Pucajući u slona (Shooting an Elephant, 1950). Kao ljevičar i pristaša Komunističke internacionale, svoja je politička stajališta izrazio u nefikcijskoj prozi Put do mola u Wiganu (The Road to Wigan Pier, 1937). O iskustvu iz Španjolskoga građanskog rata, kada je bio teže ranjen, pisao je u autobiografskoj prozi Kataloniji u čast (Hommage to Catalonia, 1938), u kojoj je izrazio i razočaranje komunizmom, izobličenim pod diktatom staljinizma.

To stajalište temelj je i jednoga od najpoznatijih njegovih romana Životinjska farma (Animal Farm, 1945), satirične alegorije u kojoj kritički prikazuje staljinističku ideologiju. Totalitarizam je tema i njegova najpoznatijeg romana Tisuću devetsto osamdeset četvrta (Nineteen Eighty-Four, 1949). To je antiutopijska, zastrašujuća slika mogućega svijeta neslobode, sprege jednoumlja i tehnologije, svijeta u kojem je dokinuta privatnost i individualna sloboda, dok sve nadgleda »veliki brat«. Prikazujući ulogu jezika u stješnjavanju duhovnoga prostora pojedinca, Orwell je uveo pojam novogovora (newspeak), jezika koji pod kontrolom ideologijskoga diktata sputava slobodu mišljenja i omogućuje »ispiranje mozga«. Roman se oslanja na englesku satiričku tradiciju (J. Swift), distopijski roman Vrli novi svijet A. Huxleya, ali i roman Mi J. I. Zamjatina.

Radikalan u prokazivanju totalitarizma, imperijalizma, tehnobirokratizma, ali i intelektualaca, posebice pisaca koji od stvarnosti bježe u esteticizam, ustrajao je na važnosti intelektualnoga i društvenog angažmana književnika, osobito u zbirci Unutar kita i drugi eseji (Inside the Whale and Other Essays, 1940). Sabrana djela objavljena su mu 1998. u 20 svezaka.